RSS:
Publications
Comments

Bobana Veličković šampionka Evrope

IZVOR: B92

Srpska reprezentativka Bobana Veličković osvojila je titulu evropske šampionke u gađanju vazdušnim pištoljem na Šampionatu ‘starog kontinenta’ u Norveškoj.

Veličkovićeva, koja je debitovala na šampionatu Evrope kao seniorka, i ako je još juniorka, osvojila je zlato sa 486,6 krugova (385) . U finale je ušla kao četvrta, ali je u plej-ofu gađala fantastično i s najboljim rezultatom 101,6 krugova  nadoknadila dva kruga zaostatka za vodećima, ali im je i dodala dva kruga razlike.
Srebro je pripalo Mađarici Sofiji Čonki, a bronza Beloruskinji Viktoriji Čajki.
Trijumf Veličkovićeve je došao samo nekoliko sati pošto je sa reprezentacijom Srbije osvojila ekipno zlato sa 1.143 kruga. Ona je osvojila 385 krugova, Jasna Šekarić 381, a Zorana Arunović 377.
“Dobro sam gađala plej-of, pratila sam i šta se deševa na drugim mestima, pogotovo na pozicijama vodećih, jer sam sa četvrte linije imala dobar pregled. Osokolila me je i zlatna ekipna medalja, jer smo na Evropskom prvenstvu došle po jedan trofej, tako da sma mnogo lakše i bez opterećenja gađala finale”, rekla je Veličkovićeva.
Selektor Zoran Stojiljković, u konsultacijama sa članovima stručnog štaba u kome su Ivan Kvasnevski, Goran Maksimović i Mira Maksimović, prekomandovao je Veličkovićevu u seniosku reprezentaciju i taj potez je bio pun pogodak.
“U plej-ofu je taktički gađala kao da je sto godina seniorka. Posle pet metaka je stigla Čajku i potom je gledala šta se dešava, čekala da rivalke opale i tek tada je ispaljivala hitac. To samo pokazuje da je bila spremna za Evropsko prvenstvo. Velika stvar je i ekipno zlato, od ove reprezentacije smo očekivali trofej i nisu nas razočarale” rekao je Stojiljković.
Medalje osvojene u Norveškoj su prve zlatne pištoljem za seniorke za Srbiju. Ekipna zlata osvajala je reprezentacija Jugoslavije 1991. godine u Mančesteru i 1992. u Budimpešti, srebro u Arnhemu 1990. dok je bronza osvojena 1995. u Vanti u Finskoj.
Rezultati: 1. Bobana Veličković (Srbija) 486,56 (385), 2. Sofija Čonka (Mađarska) 485,3 (384), 3. Viktorija Čajka (Belorusija) 484,3, (386), 4. Stefani Tiro (Francuska) 483,9 (387), 5. Olena Kostevič (Ukrajina) 483,2 (386)…11. Jasna Šekarić 381…28. Zorana Arunović 377.


Godišnjica smrti dr Zorana Đinđića

Saopštenje za medije DS-a Bor
12.03.2010.
Danas se navršava 7 punih godina kako je u Srbiji aktom mržnje i bezumlja zaustavljen još jedan reformator u trenutku kada je bio na pragu da zajedno sa nama nađe smisao u besmislu koji nas je okruživao deceniju i po pre njegove smrti. Premijer Srbije i Predsednik Demokratske stranke dr Zoran Đinđić ubijen je da bi se zaustavile reforme u Srbiji čiji je inicijator i glavni pokretač bio. Uspavani, umorni, besni i zadrigli nisu uspeli u tome, ali uspeli su da uspore Srbiju na putu ka Evropi i ka savremenom društvu.
Danas, godinama posle ubistva, borba još traje. Nažalost, progresivni deo našeg društva ostao je bez najboljeg među nama, bez lidera i vizionara. Na svima nama ostaje da pratimo put i viziju u zaveštanju, da se odupremo izazovima i da mirne duše i čistog obraza izađemo pred buduća pokolenja ove zemlje.
Demokratska stranka Bor uputila je svoju delegaciju u Prestonicu radi učešća u tradicionalnoj Šetnji za Zorana. Ovom prilikom pozivamo sve članove, pristalice i simpatizere da se na današnji dan sećanjem na pokojnog Predsednika Demokratske stranke inspirišemo i što bolje pripremimo za nove izazove koji su u bliskoj budućnosti pred nama.


Paketi i pretnje u izbornoj kampanji u Negotinu

U petak uoči izbora iz opštinskog budžeta dato po 4.000 dinara siromašnima tako da je unapred potrošen gotovo sav novac predviđen za celu godinu

Intervju: Radmila Gerov

Izvor: Politika

Ovakva kampanja nikada nije viđena u Negotinu, rečenica je koju je Radmila Gerov, upravo imenovana menadžerka Liberalno-demokratske partije za Borski okrug, nekoliko puta ponovila u toku razgovora za „Politiku”, vođenog u prostorijama LDP-a u Domu Narodne skupštine. Doskorašnja predsednica opštine Negotin i lider Pokreta za Negotinsku i Timočku Krajinu (PNKT), koji je upravo prestao da postoji, uvela je LDP u negotinsku skupštinu sa osam osvojenih mandata. Izbori će joj ostati u neprijatnom sećanju zbog plakata sa uvredljivim fotomontažama, koji su lepljeni po gradu, a policija još nije otkrila ko ih je štampao i distribuirao. Radmila Gerov kaže da je njenoj bolesnoj majci pozlilo kada je videla plakate i da je umrla posle četiri dana.

Znate li vi ko stoji iza tih plakata?

Znam, i ja sam u policijskoj stanici rekla svoje mišljenje. Te fotomontaže deljene su i u noći pred izbore, a ubacivane su u sandučiće po gradu i na dan sahrane moje majke. To zaista može da radi samo neko ko je bolestan.

Da li se tako postupalo prema nekoj drugoj listi ili ličnosti?

Ne. Većina stranaka je radila kampanju usmerenu na nas. Kada vam 3.000 građana da potpis, a neki nemaju ni 1.000, potpuno je jasno da ćete vi pobediti na izborima.

Ovo jeste uspeh za LDP, ali vi ste sa PNTK posle izbora 11. maja 2008. imali 17 mandata i gotovo dvostruko više glasova. I posle pet godina na vlasti, po svemu sudeći, bićete opozicija u Negotinu.

Ovo je potpuno nova situacija. U izbore smo ušli kao lista LDP-a, i tako i vodili kampanju. Znači, tako smo dobili 17 odsto, što je istorijski rezultat koji je odjeknuo Srbijom. S obzirom na ovakvu kampanju, vrlo sam zadovoljna. Potpuno smo bili različiti od drugih, oni su delili šporete u kampanji, ponižavali prestrašene ljude. Rasim Ljajić je pet ili šest dana bio u našem gradu. Nije došao kao političar, nego u svojstvu ministra, i tačno je da je njegova stranka delila pakete. Asfaltiralo se, pričalo se o otvaranju graničnog prelaza koji Negotinci tako željno očekuju. A 2008. niko nije delio pakete, niti je pretio ljudima.

Ko im je sada pretio?

Predstavnici i centri moći bliski strankama. Nama jedan broj glasača, koji je potpisao izborne liste, nije izašao na glasanje, zato što mu majka, sin, brat… radi u opštinskoj upravi, u zdravstvenom centru, na Đerdapu. Jednostavno su im rekli „izađete li na izbore, vaše dete dobija otkaz”. Pretilo se i privatnim preduzetnicima…

U petak uoči izbora iz opštinskog budžeta su dali po 4.000 dinara siromašnima i tako unapred potrošili gotovo sav novac predviđen za celu godinu. Potrošen je i novac za kulturu, jer su u kampanji rađeni skupi koncerti. Ispred zgrade opštine je napravljeno klizalište…

Izrekli ste dosta konkretnih stvari, pogotovo na račun DS-a i Rasima Ljajića. Imate li dokaze za sve to?

Kao član privremenog organa, pitala sam predsednika, koji je iz DS-a, koliko košta klizalište. On na prvoj sednici kaže „to je besplatno”, na drugoj kaže „pregovaramo”, na trećoj „još se pregovara”, a onda kaže „dobro, u nekim opštinama je to 75.000 evra, ali mi pregovaramo za nižu cenu”. Postoje zapisnici sa sednica.

Zašto ste se pridružili baš LDP-u?

Zato što imamo isti stav u vezi sa pitanjem decentralizacije, a to je da se vrati imovina opštinama. Drugo, mi smo granična opština, ovde se vidi koliko je važna EU, a nema nikakve sumnje da je LDP najčistija i najbrža evropska stranka. Napravili smo zaista kvalitetan dogovor, sami smo kreirali kampanju, sami se dogovarali, niko se nije mešao. Drugim listama kampanju kao da su vodile centrale stranaka iz Beograda.

Prešli ste put od lokalnog funkcionera DSS-a, preko sopstvenog pokreta, do funkcionera LDP-a. Na predsedničkim izborima u januaru 2008. pozvali ste sugrađane da glasaju za Tomislava Nikolića. Kako ste toliko evoluirali u političkim stavovima?

Ušla sam u nešto što je za mene bila jedna od stranaka DOS, pokreta koji je doneo promene. Predsednik opštinskog odbora DSS-a postala sam 2001. godine. Posle izbora, koje sam nosila, postala sam predsednik Skupštine opštine i za šest meseci sam sa svojim saradnicima podnela ostavku, jer se nisam slagala sa centralizmomDSS-a. Svesni tog iskustva napravili smo lokalnu političku stranku, i to je sasvim normalnoako želite da se bavite problemima jedne opštine.Tomislava Nikolića sam 2008. primila kao predsednik opštine i mislim da je potpuno normalno da predsednik opštine primi svakog ko dođe u opštinu. I šta biste onda nekome rekli, osim „želim vam sreću na izborima”. Da je to uradio i Boris Tadić, i njemu bih poželela sreću. Moj ulazak u LDP je nešto drugo: svesna i namerna politička odluka, to je mesto gde će se naše energije spojiti, tako ćemo biti efikasniji. I u Negotinu i u okolnim gradovima.

Čime ste se zamerili demokratama u Negotinu? Marko Đurišić (DS) je rekao da ste vi možda problem za eventualnu saradnju sa LDP-om.

Pretpostavljam zbog toga što je jedan broj odbornika koji su izbačeni iz DS-a 2008. bio na našoj listi. To su kvalitetni, pošteni ljudi koji su nama odgovarali. A možda i zato što sam javno govorila da smatram da DS u Negotinu ne može da vodi Ljubiša Đorđević.

B. Baković



Poželjan pregled kod lekara zbog zelene kafe

Svi koji su pili zelenu kafu, poželjno je da se jave lekaru radi kontrole zdravstvenog stanja, upozoravaju stručnjaci. S druge strane, distributeri i proizvođači zelene kafe dužni su da nadoknade štetu svima kojima su je prodali jer je laboratorijski utvrđeno da je opasna po zdravlje.

Laboratorijske analize, koje je pokrenula sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja, pokazale su da zelena kafa beogradskog, američkog, hrvatskog i kineskog proizvođača sadrži sibutramin. Zbog toga su ovi proizvodi povučeni sa našeg tržišta, a reč je o zelenoj kafi u kesicama proizvođača „Ameriken farmasjutikal LTD“, ekstraktu zelene kafe u kesicama beogradskog proizvođača „Elefant Ko“ i kineskog proizvođača „Sliming kofi“. Sa tržišta je povučena i espreso zelena kafa hrvatskog proizvođača „Fidifarm“, kao i biljni ekstrakt zelenog čaja kineskog proizvođača.

OPŠIRNIJE>>>>>>>>>>>>>>>>>>>


KOLIKO SU SINDIKALCI BLIZU ILI DALEKO „BAKARNOJ MAFIJI“?

„Unija“ reprezentativnih sindikata RTB-a Bor uputila je Mirku Cvetkoviću, predsedniku Vlade Republike Srbije dopis u kome izražava nezadovoljstvo što, pored političkih stranaka, i oni nisu zastupljeni u novoimenovanim upravnim odborima ovog preduzeća. Šta je suština ovog dopisa, i može li sindikat, ako uopšte misli da započne da se istinski bavi problemima radnika, da se stavi na platni spisak ovog organa upravljanja? I, šta će to sindikalni lideri da učine ukoliko im Vlada ne udovolji zahtevima?
Iz dopisa se ne može zaključiti smatra li ovih sedam sindikalnih lidera da je Vlada načinila propust što ih nije imenovala u ove upravne odbore?- pita se u poslednjem broju nedeljnik “Borski problem” i nastavllja: -U kratkom obrazloženju svrhe dopisa se kaže: “ Imajući u vidu veliki doprinos i značaj sindikata u proteklim događajima i procesima oko privatizacije RTB-a Bor i očuvanja radnih mesta zaposlenih, kompanije RTB Bor, i kreiranja svih važnih odluka po pitanju daljih aktivnosti i statusa RTB-a, neophodno je aktivno učešće predstavnika reprezentativnih sindikata u odborima RTB-a Bor.“
Sada bar znamo da je sindikat, odnosno njegovi lideri, imao veliki udeo „oko događanja“, oko privatizacije RTB-a Bor. Znamo i da, što se tiče menadžmenta, novih članova plaćenih upravnih odbora i sindikalaca, da od restruktu-riranja i privatizacije RTB-a još dugo neće biti ništa. A i što bi? Ima li predstavnika političkih stranaka i sin-dikata u organima upravljanja ATB FOD, MESER-a (Kisi-kane)? Ako ovi samoupravni kadrovi nastave ovako, uskoro se može, što da ne za Dan rudara, očekivati dodela ordenja za zasluge „oko RTB-a“.
Ali, stvarnost je podosta drugačija. I sindikatu uopšte nije potrebno da „uđe“ u odbore, on po svojoj evokaciji tre-ba, prevashodno, radnicima na koje se poziva da obezbedi mnoge odgovore. Ako ih zna. Ako ne zna, tim gore. Ako zna, a prikriva ih od radnika, onda sindikalce treba profesionalno angažovati u BIJU da se konačno neko obračuna sa mafijom-bakarnom, naravno.
Tu nedavno je deo ovih sindikalaca tražio od svoje centrale da se sindikalni izbori u RTB-u Bor odlože do formiranja jedinstvenog preduzeća RTB Bor. Samo imenovanje četiri skupštine i isto toliko upravnih odbora govori da od toga neće biti ništa.
Što sindikalni tribuni ne održs samit u Klubu radni-ka RTB-a, u Brestovačkoj banji, i reše nepoznanicu: za koga su to radnici rudnika gradili diskoteku u Kapijama Bora? Što su decenijama finansirali borski sport, gradili najvrednije infrastrukturne objekte u gradu bakra? Što se ne zapitaJu čiji je interes da neko u ime RTB-a Bor finansira rukomet u Zaječaru (a priča se da finansira), vlast u Žagubici( a priča se da je tamo na vlasti G17 plus), što se ne zapitaju što je „generalni“ Mirkoviću obećao da će Opštini Bor, samo zahvaljujući velikom pijetetu i poštovanju prema ovom menadžeru i povoljnoj ceni bakra na berzi, dnevno uplaćivati po milion dinara? Nije li plaćanje poreza zakonska obaveza? Ili je Mirković zakon za „generalnog“ ? Celishodnije je, onda, da su svoj dopis uputili Mirkoviću, pre bi ušli u odbore, i u Pokret „Živim za Krajinu“, što da ne.
Sindikat, i svi ostali, samo treba da radi svoj posao, i mnogo toga bi bilo bolje u ovom gradu. E, a ko bi onda mutio „okoRTB-a“?
B.P.


NIČIĆEVI PREDLAŽU PRIVATIZACIJU BORSKE TOPLANE

Na konferenciji za novinare Ničićevog Pokreta «Živim za Krajinu» založili se i za ponovno otvaranje autobuske stanice kako bi se našlo mesta za nezaposlene, što je prvi znak da je predizborna kampanja počela.
Na današnjoj konferenciji za medije Pokreta «Živim za Krajinu», rečeno je da bi najbolje bilo da se privatizuje JP Toplana ( taj «model» se već tri godine primenjuje u Zaječaru )  i na taj način izbegnu dosadašenji probelemi, prevashodno finansijskji.
U Toplani je juče održan jednočasovni štrajk zaposlenih. Oni su zahtevali uredne zarade, uplatu zaostalih doprinosa za radni staž i troškove prevoza. Zapretili su, ukoliko im se najhitnije ne ispune zahtevi, radikalnijim merama, mada je grejanje u gradu, već nekoiliko dana, izuzetno loše. Zbog mlakih radijatora u osnovnim školama časovi su smanjeni na 30 minuta. Građani svakodnevno otkazuju centralno grejanje, jer ne žele da plaćaju nekvalitetne usluge.
S druge strane, sva javna preduzeća, pa i Toplana, odavno su u finanijskoj blokadi . U boljoj poziciji nije ni opština u kojoj je uvedena Prinudna uprava čije je ustoličenje zakazano za ponedeljak.
Predstavnici Pokreta «Živim za Krajinu»  zaječarskog gradonačelnika Boška Ničića založili su se  i za ponovno otvaranje autobuske stanice koja je poslednje  četiri godine, iako postoji preka potreba, neopravdano zatvorena. Poznavaoci političkih prilika veruju da je ovo prvi znak da je predizborna kampanja u borskoj opštini počela i da će se brzo proširiti i na ostale političke opcije. Oni će, naglašeno je, na predstojećim izborima biti u koaliciji sa nekom od političkih partija, ali nisu potvrdili ko bi to bio. Ukoliko G-17 u Boru ne prihvati koalicionog partnera sa «vrha», Ničićev Pokret, što je moguće,  onda je pitanje  ko bi to mogao da bude, s obzirom da su, sa njima, zasad, koliko je poznato, u «dilu», jedino Rankićevi  radikali.


300.000 DINARA ZA RADNIKE, UČITELJE, POLICAJCE, LEKARE…

IZVOR: PRESS

Vlada Srbije građanima nudi povoljne kredite do 300.000 dinara kojima bi trebalo da se podigne kupovna moć stanovništva i podstakne domaća tražnja

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je na Biznis forumu početak izdavanja povoljnih keš kredita za građane, čime bi se povećala kupovna moć stanovništva i podstakla domaća tražnja. Reč je o subvencionisanim gotovinskim pozajmicama do 3.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Rok otplate je tri godine, s tim što bi prvih 12 meseci kamatu plaćala država.

- Doneli smo mere za jačanje kupovne moći stanovništva. Subvencionisaćemo dinarske keš kredite – rekao je Dinkić na skupu ekonomista na Kopaoniku.

Kako Press saznaje, kamata na godišnjem nivou za ove kredite iznosiće između osam i devet odsto. Moći će da se dobije suma do 300.000 dinara, a država će u prvih godinu dana da subvencioniše kamatu. Građani će u tom periodu plaćati samo glavnicu. Reč je o kreditima koji su namenjeni za podizanje kupovne moći siromašnijeg i srednjeg sloja stanovništva.

Bankari podržavaju

- Krediti su namenjeni radnicima, učiteljima, policajcima, lekarima… Planirano je da se ograniči krug onih koji mogu da dobiju ovu vrstu kredita, pa se razmatra da gornji limit plate onih koji će moći da podignu pozajmicu iznosi 80.000 dinara – rekao nam je izvor iz Vlade Srbije.

Bankari sa kojima smo juče razgovarali podržavaju ovu ideju i smatraju da će krediti svakako podići domaću tražnju. Vladimir Čupić, predsednik IO Hipo Alpe Adrija banke, kaže da je ova mera korisna jer oživljava privrednu aktivnost, a može je čak i povećati.

- Ipak, to je mera koja, kao i ostale mere Vlade, samo gasi požar. Uporedo sa tim potrebno je sprovoditi dugoročne strukturne mere, a jedno bez drugog neće moći da ide. Tu pre svega mislim na trajnu redukciju javne potrošnje jer je ona osnovni preduslov za rast investicija, a pored toga i uklanjanje svih administrativnih barijera za investiranje – smatra Čupić.

U Banci Inteza kažu za Press da su spremni da nastave učešće u subvencionisanom kreditiranju.

OPŠIRNIJE>>>>>>


STRUJOMERI NA BANDERAMA

Borska Elektrodistribucija već nekoliko dana u više gradskih ulica postavlja strujomere na bandere u blizini domaćinstava koja neuredno plaćaju utrošenu električnu energiju ili se samovoiljno priključuju  na  mrežu.  Shodno zakonu Elektrodistrubucija ima pravo da , nakon više neuspelih očitavanja brojila u stanovima, strujomere priključi na javnu površinu.

-Naši radnici godinama ne uspevaju da uđu u pojedine kuće i eveidentiraju utrošak struje, jer ih domaćini ne primaju. Mnogi se “nakače” direktno na bandere i  korsite struju nikome ništa ne plaćajući. Pojedinci se bune, ali zakon je na našoj strani, tako da se akcija nastavlja – izjavio je Dragan Milošević, direktor borske Elektrodistriibucije.

Do sada je struja isključena u oko sto domaćinstava zbog duga većeg od 10.000 dinara. Ukupan dug je 42 miliona dinara.


Savetovalište za bračne parove

Autor: B.F.

Centar za socijalni rad u Boru uskoro će osnovati jedinstvenu instituciju – Savetovalište za bračne parove. Savetodavci za sadašnje i buduće supružnike biće stručnjaci raznih profila i iskusni bračni drugovi koji će pokušati da utiču na održavanje bračne zajednice. Oni će blagovremenim savetima najviše pomagati mladim, tek zasnovanim porodicama.

- Pokušaćemo da im približimo značaj bračne zajednice, vrednosti podizanja potomstva i vođenja domaćinstva. U Boru, pa i Timočkoj krajini, sve više je razvedenih brakova i to je prvi povod za osnivanje savetovališta. Ukoliko uspemo da okupimo veći broj bračnih drugova, približićemo se i porodicama u selima, gde je odavno izražena bela kuga – kaže Nenad Gačić, direktor Centra za socijalni rad.
U opštini Bor prošle godine zasnovana su 224 braka, ali je i sudski razveden 101 brak, što je više nego ranijih godina.


ĆIRIĆ: NAJVAŽNIJE JE DA JE DRŽAVA STALA IZA RTB BOR

IZVOR: Večernje Novosti

Iako je transformacija Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) “Bor” u jedinstveno preduzeće bila najavljena još pre dve godine, Vlada Srbije imenovala je nove organe upravljanja u toj kompaniji po starom ključu.

- Formiranje novih upravnih odbora u RTB “Bor” je bila zakonska obaveza, i to predstavlja samo pripremu ka transformaciji borske kompanije u jedinstveno preduzeće, koja bi trebala da bude završena do kraja godine – kazao je, za “Novosti”, Nebojša Ćirić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije. – U ovom trenutku, najvažnije je da je država stala za RTB, što je potvrđeno kupovinom nove rudarske mehanizacije, kao i pripremama za izgradnju nove Topionice, koja bi trebalo da počne za nekoliko meseci, odmah nakon završetka izrade studije izvodljivosti.
Međutim, imenovanje novih upravnih odbora u RTB po starom ključu izazvalo je negodovanje u EPS, kojoj borska kompanija za struju duguje oko šest milijardi dinara.
Zaključkom Vlade Srbije dug RTB prema EPS konvertovan je u kapital domaće elektroenergetske kompanije u najvećem domaćem proizvođaču bakra i zlata. Međutim, u EPS i dalje ne znaju koliki je njihov udeo u RTB jer transformacija te firme u jedinstveno preduzeće još uvek nije obavljena.
U međuvremenu, kako smo saznali u EPS, RTB i dalje ne plaća struju domaćoj elektroenergetskoj kompaniji, tako da se dug povećava iz dana u dan. S druge strane, EPS i dalje plaća PDV na struju koju isporučuje RTB, što su iznosi koji se mere stotinama miliona dinara.
Vlada Srbije je za predsednika UO RTB imenovala mr Ivana Grbina, direktora beogradske firme “Eko-Dunav”. Uz njega, članovi najvišeg upravljačkog organa u borskoj kompaniji su Dalibor Orsovanović, potpredsednik borske DS, Dragan Žikić, prvi čovek ovdašnjih socijalista i u nekoliko mandata zamenik predsednika opštine Bor, i dr Nenad Vušović, poverenik G17 plus za Bor.
Za predsednika Skupštine RTB “Bor” imenovan je Saša Perišić, još jedan potpredsednik borske DS. Članovi su Budimir Milutinović, predsednik Okružnog odbora SPS, i Vladan Novović, nekadašnji član Opštinskog veća.


BASEN BOR POMAŽE EKOLOŠKI UGROŽENA SELA

Autor: B.F.

RTB Bor će obezbediti popravke svih puteva u sedam najbližih i ekološki najugroženijih sela  koja  su decenijama izložena zagađenjima i otrovima iz rudarskih i metalurškoih pogona kombinata bakra. Istovremeno, planira se da deo sredstava Svetske banke za podsticaj zapošljavanju u opštini Bor bude usmeren u ova sela od kojih su najviše  stradala naselja u slivu zapirićene Borske reke. Kako je rečeno na sastanku predstavnika  sela Brestovac, Oštrelj, Krivelj, Donja Bela Reka, Bučje, Slatina i Brezonik, Basen Bor će, zajedno sa državom Srbijom, u izgradnju nove, savremene Topionice bakra uložiti 130 miliona dolara. Uskoro će biti završen i projekat za  popunjavanje jalovinom starog površinskog kopa sa kojeg oblaci prašine svakodnevno zasipaju obližnja sela Oštrelj, Slatinu i Krivelj.

-Zbog širenja rudničkog kopa naše selo je izgubilo blizu 2.500 hektara plodnih oranica, a zatrovani su , kao i u susednoj Slatini, svi bunari i potoci. Broj stanovništva se, zbog ekološkioh neprilika, stalno smanjuje, jer mladi odlaze  ne želeći da žive u nezdravoj sredini. Izgradnjom nove topionice i “pokrivanjem” kopa dubokog 500 metara, kao i pošumljavanjem rundičkih  planira, zaustavila bi se ekološka katstrova celog ovog kraja. Narod i sela su ceo jedan vek pod opsadom otrovnih industrijskih gasova koji gotovo svakog s propleća i leta uništavaju letinu- kaže Dragoslav Stančulović, predsednik Mesne zajednice Oštrelja.


Ženama Bora i Srbije, ženama celog sveta,

SREĆAN 8. MART,

DAN kad ljubav pobeđuje, kad dobrota i osmeh caruju…

DAN kad karanfili i mimoze  najlpše cvetaju…

Medija centar – Kompjuter centar Bor


KOALICIJA DS-SPO POBEDILA NA VANREDNIM IZBORIMA U NEGOTINU, DRUGI SOCIJALISTI, DEBAKL NIČIĆA

IZVOR: TANJUG

Prema podacima izbornih štabova partija koje su učestvovale juče na vanrednim lokalnim izborima u Negotinu, birači ove opštine najviše poverenja ukazali su listi „Za evropski Negotin“, koju čine Demokratska stranka i Srpski pokret obnove.

Oni će, prema prvim, još uvek nezvaničnim rezultatima, imati 12 odbornika u negotinskoj skupštini, jer su osvojili 24 odsto glasova.

Na drugom mestu je lista koju su činili Socijalistička partija Srbije – Partija ujedinjenih penzionera Srbije – Jedinstvena Srbija, sa 20 odsto glasova i devet mesta u skupštini, dok je na trećem Liberalno demokratska partija – Radmila Gerov, koja je osvojila 18 odsto glasova birača i imaće osam odbornika.

Svoje predstavnike u lokalnoj skupštini imaće i Srpska napredna stranka, zatim koalicija „Živim za Negotin “ – Boško Ničić i G 17 plus, Socijaldemokratska partija – Rasim Ljajić i Vlaška demokratska stranka.

Cenzus na vanrednim lokalnim izborima u Negotinu nisu prošle dve partije – Srpska radikalna stranka, koja je osvojila samo tri odsto glasova i koalicija koju su činili Demokratska stranka Srbije, Nova Srbija i Vlaška demokratska stranka Srbije za koju je glasalo 2 odsto birača u opštini Negotin.

Predstavnici prve tri partije, u prvom obraćanju javnosti, nisu imali ništa protiv da buduću vlast u Negotinu čini njihova koalicija, poput republičke skupštine, ali će sačekati proglašenje konačnih rezultata izbora od strane opštinske izborne komisije.

Demokrate u Negotinu već su proslavile pobedu, koju su potvrdili svi izborni štabovi partija koje su učestvovale na izborima.

Pravo glasa imao je 42.901 građanin, a izbori su se održavali na 72 biračka mesta – 17 gradskih i 55 u selima opštine Negotin. Na glasanje je od upisnog broja izašlo 47 odsto birača.


CILJ PRIVREMENOG ORGANA OPSTANAK BORA

IZVOR: DANAS

Predsednik nedavno postavljenog Privremenog organa opštine Bor Žika Golubović izjavio je da će prvi zadatak ovog tela biti deblokada računa javnih preduzeća i usvajanje budžeta za 2010. godinu.

- Ovo je neophodno kako bi preduzeća nastavila da obavljaju funkciju zbog koje postoje, a samim tim i da se grad izvuče iz kolapsa u kome se trenutno nalazi – izjavio je Golubović agenciji Beta. On je najavio preispitivanje budžeta koji je predložila prethodna vlast u kojoj su glavnu reč imali Srpska radikalna stranka i Pokret Živim za Krajinu.

- Bez pomoći države Bor neće moći da se vrati na normalan kolosek, jer su obaveze ogromne. Zbog dugovanja, uglavnom za utrošenu struju, blokirani su računi JP Toplana, vodosistema Bogovina, Direkcije za izgradnju Bora i Vodovoda – rekao je predsednik Privremenog organa.

Prema njegovim rečima, postoje izgledi da nemačka KFV banka odobri bespovratni kredit od 1,5 miliona evra za Toplanu. Prema ranijim podacima, samo za utrošenu struju Toplana duguje 117 miliona dinara, Vodovod 196 miliona, vodosistem Bogovina oko 9,5 miliona a Direkcija za izgradnju Bora 21 milion dinara. Golubović je najavio promene direktora i upravnih odbora u skoro svim javnim preduzećima, ali i preispitivanje rada dosadašnjih rukovodilaca.

Uradiće se i nova racionalizacija u javnim preduzećima i opštinskoj upravi. Procene su da će bez posla ostati oko 160 radnika.

- Vodićemo računa da bez posla ne ostanu ljudi koji su u firmama proveli dve-tri decenije, jer su poslednjih godinu dana zapošljavani ljudi bez iskustva i po sumnjivim kriterijumima – rekao je Golubović.


REPUŠNICE, DANAS IMA I NEMA

Na Staroj planini i danas  umiru najlepša sela.

AUTOR: BRANA FILIPOVIĆ

U Repušnici, knjaževačkom selu koje je, primerice, 1953. godine, imalo 353 stanovnika, dočekala nas je, leta 1998., jedina preostala «živa duša»,  Bora Božinović. Iskreno se obradovao. Onda smo duboko u noć čevrljali.
-Pokatkad sanjam Repušnicu punu ljudi. Najčešće mi nadolze slike večeri, nakon napornog rada u njivi, i kad se okupimo kod seoske prodavnice. I kuća je tada bila puna čeljadi…
Rodio se 1920., jedno od četvoro dece, Radmile i Vidojka. Bilo nas je puno, a svi pod jednim krovom. Dosta je bilo i zemlje, oralo se, sejalo i žnjelo. Svega je bilo u izobilju. Kasnije su se braća poženila. Sestra se udala, deca su dolazila i odlazila od kuće. Otac Vidojko , solunac, stigao je iz rata gotovo uništen. Jedino je mogao da čobaniše. Na Bori je kuća ostala. Oženio se u 18. devojkom iz sela, Borinkom. Rodili su jedno dete, ćerku Milanku.
-Brzo posle Drugog rata sagrađena je elktrična centrala. Gorela je elektrika po celu noć, sve dok do  ujuro ne  iznemoća. Nije ni bilo potrebno danju da sija. Sagrađen je dom, pa škola, učionice pune dece. Orila se pesma na svdbama i veseljima. Najviše se tražilo kolo «rumenka» – priča Bora jadajući se kako se danas samo čuje žuborenje Repušničke reke. Sve je obraslo u korov i divlju lozu.
Strahuje li deda Bora u ovoj samoći i nedođiji?
-Od čega i koga. Mrtvih se ne plašim, živih više nema. Ni lopovi ne dolaze, nemaju šta da ukradu. Čuvam ovce po ceo dan. Umorim se i uveče spavam kao beba.Na oprezu sam, lani mi je vuk u sred dana zaklao ovcu. Doduše, 7. juna, na Svetu Trojicu došli mi Repušćani, da proslave. Doveli i decu. Sa mukom su ulazili u napušptene kuće. Pevul Pešić iz Zaječara jedva je pronašao svoju otzadžbinku. Trideset godina nije dolazio. Dugo je lutao dok rođenu kuću nije prepoznao u trnju i rastinju.
U neko doba noći zalajše psi. U deda Borinu otadžbinku uđoše  unuk Danko i njegov zet Hranislav. Danko je u ovoj kući rođen. Navrati, nadiše se čistog vazduha, pa opet , kao preporođen, krene dole, u Knjaževac.
Tako je bilo u Repušnici, u domu dede Bore,  poslednjeg žitelja ovog lepog,  staroplaninskog sela, u leto 1998. Tako je i pisao vrsni novinar «Islutrovane Politike» Desimir Desko Milenović. A kako je u selu kojeg više nema – danas?
-Poslednji stanovnik napustio je  Repušnicu 1999.  Devedesetogodišnji  Bora Božinović dugo je odolevao samoći, a onda je uhvatio «put pod noge» i doselio se u Trgovište, nedaleko od Knjaževca. Ostalih 30 domaćina, koliko ih je ostalo devedesetih godina prošlog veka , jedan za drugim, odseljavali su se i iznova kućili na periferijama Zaječara i Knjaževca- kazuje nam prof. dr Vitomir Vita Milić , rodom iz Papratne, suednog sela Repušnici, redovni profesor Tehničkog fakulteta u Boru podsećajući da  zajedno sa Drinom i Nikolom Jovanovićem, poslednjih godina , čim okpone snegovi, svakog vikenda, odlazi u zavičaj  i popravlja stare kuće, proseca puteve i puteljke, dovodi  davno odseljene Repušičane na seoske slave, Svetu Trojicu i Svetog Jeremiju.
SVETA TROJICA U REPUŠNICI PRE DVE GODINE-Pre dve godine, na desetogodišnjicu obeležavanja Svete Trojice, obnovili smo Nikolinu kuću u Repušnici, staru najmanje tri veka i postavili Spomen opomenu generacijama i našoj Srbiji. Napisali smo: Srbijo, stavi prst na čelo,  i sačuvaj svoje selo. Jer je oblast Zaglavak na Staroj planini, uz bugarsku granicu, ostala  pusta. Sela imaju po  tri, četiri  kuće, Repušnica i Papratna nemaju ni jednog stalnog stanovnika. Drvnik i Albinac imaju po šest domova. A to je raj na zemlji. Nedirnuta priroda- objšnjava profesor  Milić pokazujući fotografije sa prošlogodišnjeg otvaranja puta Gornja  Kamenica-Papratna.
Deda  Bora Božinović,  danas i junak dokumentarnog filma o napuštenoj Repušnici, seća se vodenice i male elektrane na drva.
-Čuo sam da će profesor Vita, Divna i Nikola sagraditi novu elektranu na Repušničkoj reci.  Eh, kad bih i to doživeo- procedi 90-godišnja starina.

Kako Stanjinac nestaje

Norveška novinarka i spisateljica Osna Sejerštad objavila je 2004. godine u svojoj zemlji knjigu «Portreti iz Srbije» u kojoj piše i o «Prijateljima iz Stanjinca», knjaževačkog sela, Borisavu Vojnoviću i Nikoli Ranđeloviću. O njihovom seljačkom životu i političkim opredeljenjima, ali ne zaboravlja ni Stanjinac koji polako umire. Selo je po popisu iz1991. imalo 156 stanovnika, 2002. godine 95, a te, 20004. samo 30 žitelja čija je prosečna starost bila  65 godina. U svakoj kući je uglavnom po jedan stanovnik.