Borski Info-centar
RSS:
Publications
Comments

ОБУКА НАСТАВНИКА ОД САДА И У НАШЕМ МЕДИЈА ЦЕНТРУ

Бор, 04.09.2010.

Програм сталног стручног усавршавања наставника,

васпитача, стручних сарадника и директора за школску 2010/2011.

Каталог програма сталног стручног усавршавања наставника, васпитача, стручних сарадника и директора за школску 2010/2011. годину садржи 826 програма. Комисије Завода за унапређивање образовања и васпитања одобриле су 808, а Педагошки завод Војводине 18 програма.

Каталог је намењен наставницима, васпитачима, стручним сарадницима и директорима. Чланом 4 Правилника о сталном стручном усавршавању и стицању звања наставника, васпитача и стручних сарадника (Сл. Гласник РС, бр. 14/2004. и 56/2005) прописано је да се стручно усавршавање остварује по програмима, који могу бити обавезни и изборни. Статус програма одређује министар просвете посебним актом. На основу члана 10 Правилника, наставник, васпитач и стручни сарадник дужан је да похађа 100 часова програма, у року од пет година, од којих најмање 60 часова са листе обавезних и до 40 часова са листе изборних програма.

Конкурс за одобравање програма био је објављен у листу „Просветни преглед“ и на вебсајтуЗавода за унапређивање образовања и васпитања у периоду од 1. октобра до 31. децембра 2009.године.

Министар просвете РС прописао је листу приоритетних* области за период од три године

и то:

П1. Превенција насиља, злостављање и занемаривање

П2. Превенција дискриминације

П3. Инклузија деце и ученика са сметњама у развоју и деце и ученика из друштвено

маргинализованих група, као и индивидуални образовни план

П4. Комуникацијске вештине

П5. Учење да се учи и развијање мотивације за учење

П6. Јачање професионалних капацитета запослених, нарочито у области

иновативних метода наставе и управљања одељењем

П7. Сарадња са родитељима, ученицима, ученичким парламентима

П8. Информационо-комуникацијске технологије

Комисије за одобравање програма формирао је Завод, у складу са Правилником о форми-рању и раду комисија, а на основу претходно добијене сагласности Министарства просвете (допис број 153-03-00008/2010-06 од 18. 02. 2010. године). У раду комисија учествовало је 135 стручњака– 29 запослених у Заводу и 106 спољних сарадника.

UDRUŽENI ZA POVLAČENJE DRŽAVE IZ MEDIJA

Zajednički stavovi ANEMa, NUNSa, UNSa, NDNVa i Lokal presa usaglašeni pre početka okruglih stolova i javne rasprave o medijskoj strategiji:

1)   Javnost vlasništva

Nužno je, izmenama zakonske regulative, obezbediti transparentnost vlasništva nad medijima, a podaci o tome moraju biti dostupni  javnosti. To podrazumeva:

-     Nazive kompanija, procente njihovog udela i imena njenih vlasnika, bez obzira na to da li im je sedište u zemlji ili inostranstvu

-     Ukidanje zakonske odredbe koja onemogućava većinsko vlasništvo stranaca nad medijima u Srbiji jer su strane kompanije već sada većinski vlasnici medija, a tom zakonskom odredbom se sada manipuliše

-      Permanentno praćenje promena vlasništva nad medijima kako bi se izbeglo da odredbe o transparentnosti budu izigrane

2)     Zabrana koncentracije vlasništva (monopola)

Nužno je da Srbija ima na raspolaganju zakonske mehanizme koji bi sprečili stvaranje monopola na medijskom tržištu. To podrazumeva:

-      Donošenje posebnog zakona koji bi regulisao ovu oblast ili jasno definisanje pravila u okviru ključnog medijskog zakona

-     Zakon treba da onemogući vlasnike da kroz kupovinu drugih medija na tržištu uspostave monopol

-     Zakonska regulativa ne sme da ograničava razvoj medijskih kompanija, ukoliko se medij nameće kvalitetom i na osnovu toga osvaja tržište

-     Određivanje pragova nedozvoljene medijske koncentracije u odnosu na radio i TV stanice, mora povesti računa o neophodnosti da na ovom tržištu, na kome je u prethodnom periodu izdato više dozvola nego što je to ekonomski opravdano i održivo, dođe do određene konsolidacije, u meri koja će obezbediti i očuvanje tržišta i očuvanje medijskog pluralizma

3)    Potpuno povlačenje države iz vlasništva u medijima: svi mediji treba da budu privatni, izuzev ustanova javnog servisa kada su, u skladu sa zakonom, u javnom vlasnistvu. Time se stvara prvi uslov kojim se onemogućava politička kontrola nad medijima

Udeo države u medijima nije potreban ni u isključivom, ni u delimičnom, niti u mešovitom vlasništvu. Država treba da podstiče i neguje privatno vlasništvo nad medijima i stvara povoljne zakonske i ekonomske uslove kako bi mediji opstali i razvijali se.

Država je, uprkos činjenici da joj Zakon o javnom informisanju ne dozvoljava da bude vlasnik medija, zadržala akcije u velikom broju medija.  Zakon o inorfmisanju predvidja da država «može biti osnivač» novinske agencije, a tu odredbu treba  izbrisati. Ukoliko država proceni da joj je potreban ured za štampu, dobar deo poslova koji su obavljali državni mediji treba da predje u taj ured.

Strategija treba da predvidi potpuno povlačenje države iz vlasništva u medijima i da oroči završetak tog posla.

To podrazumeva:

-     Prodaju akcija i udela koje država ima u medijima i redefinisanje pozicije medijskih kuća koje su sada javna preduzeća

-     Uspostavljenje novog modela odnosa lokalnih vlasti i lokalnih i regionalnih medija zasnovanih na javnom interesu, a ne na vlasništvu

-     Stvaranje nezavisnih tela i drugih mehanizama koji bi ograničavali nastojanja države, ali i velikih kompanija, da kontrolišu medije

4)   Uspostavljanje ravnopravnog tretmana svih medija na tržistu

Javni servis, mediji u privatnom vlasništvu i mediji u kojima (u prelaznom periodu koji odredi Strategija) lokalne i centralne vlasti zadrže udeo u vlasništvu, moraju da imaju potpuno ravnopravan tretman na tržištu. To podrazumeva:

-     Jasno definisanje javnog interesa u medijskim i drugim zakonima i jasno utvrđivanje obaveze države (centralnih, pokrajinskih i lokalnih vlasti) u tom pogledu

-     Utvrđivanje obaveze centralnih, pokrajinskih i lokalnih vlasti da izdvajaju određen procenat sredstava iz budžeta za medijske projekte od javnog interesa

-     Suštinsku promenu načina finansiranja javnog interesa zasnovanu na opredeljenju za finansiranje tog interesa kroz projekte dostupne svim medijima pod ravnopravnim uslovima, a ne kroz vlasništvo, odnosno kroz model javnih preduzeća koja bi bila zadužena za sprovođenje javnog interesa

-  Formiranje nezavisnih tela (na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou) koja bi odlučivala o projektima

-  Formiranje posebnih fondova (na republičkom, pokrajinskom i lokalnom novou) za podsticanje programa i projekata od javnog interesa

- Uspostavljanje sistema poreskih i drugih olakšica i finansijskih podsticaja za medijske kuće koje vrednuju rad profesionalnih novinara i promovišu javni interes.

MEDIJA CENTAR BOR U SRPSKOM MEDIJSKOM VRHU

Autor: Maja Jonović

Kako je objavilo Nezavisno Udruženje novinara Srbije ( NUNS), u Srbiji postoje tri reprezentativne novinske agencije: Beta, Tanjug i Fonet, kao i šest medijskih centara: Beograd, Niš, Vranje, Bor i dve srodne firme iz Novog Pazara.

– Medija centar Bor je zvanično registrovan 20. oktobra, što znači da je u “pogonu” manje od godinu dana. Za tako neveliko razdoblje zabaležena je poseta od oko 150.000 “čitalaca”, s dnevnim rekordima od 2.640 i 2.540 posetilaca. Naše informacije, fotose, reportaže i komentare preuzima veći broj medijskih kuća u zemlji i svetu. Istovremeno, na našoj prezentaciji mogu se pročitati i naša izdanja “Knjaževačkih novena” i “Timočkog borca”, kao i publicistički sadržaji. U video izdanju objavljujemo aktuelne informacije, specijalizovane emisije i dokumentarne filmove naše i ostalih produkcija sa kojima sarađujemo. Trudimo se i da što više mladih i ambicioznih animiramo za novinarski poziv – ističe Brana Filipović, urednik  Medija centra Bor napominjući da postoji još prostora za kvalitetniji i profesionalniji rad.

POKLONILI IZLOŽBU O STAROM MAJDANPEKU

Autor: M.C.

Udruženja građana “Za Majdanpek” poklonilo je celu izložbu “Istorija rudnika i grada Majdanpek kroz fotografije” borskom Muzeju rudarstva i metalurgije.

Reč je o više desetina starih, očuvanih fotosa koji su od pre neki dan izloženi u Galeriji borskog Muzeja.

-Sačuvali smo i ogroman broj fotogafija o strom Boru. Bogata je i raznica starih fotosa o Boru i u Zavičejnom odljenju Narodne biblioteke. Sada ćemo sa “starim Majdanpekom”  zaokružiti ceo taj ciklus – rekao nam je Dušan Kabić, kustos borskog Muzeja.

GREJANJE POČINJE NA VREME

Autor: M.C.

Kako obaveštavaju iz JP Toplana, građani Bora ne mnoraju, kao ranijih godina, da bvrinu da li će grejna sezona početi 15. oktobra. Sve je spremno da se krene blagovremeno,a već su započete hledne probe.

-Svakodnevno poprfavljamo kvarove na toplovodnoij mreži dužine 220 kilometara- To je ogroman posao. Remontujemo i jedan broj podstanica od ukupno 188. Nekoliko ekipa majstora stalno je na tgerenu u dve smene. Priključićemo se, kao pre osam godina, na RTB-ovu termolektranu , tako da ćemo ponovo koristiti besplatnu industrijsku energiju koja je godinama rasipana- ističe Milutin Simić, rukovodilac Toplifikacije.

NA ČESMAMA ZAGAĐENA VODA

Autor: M.C.

Stručnjaci Zavoda za zaštitu zdravlja u Zječaru zabranili su korišćenje vode za piće na četiri gradske i tri obližnje javne česme, jer su u izvorištima pronađene baktrije fekalnog porekla. Od česmi izvan gradskog područja, voda je neispravnma na Hajdučkoj, Savači i Stublinama.

Skuplje ulje za više od 15 odsto, neopravdano

Čvrsto mogu da kažem da cena ulja „Viktorija oila“ neće iznositi 145 dinara. Svaka korekcija cene ulja u ovom trenutku veća od 15 odsto je ekonomski neopravdana. Međutim, ovogodišnji rod suncokreta dvostruko je skuplji od prošlogodišnjeg, tako da će nekih cenovnih korekcija ulja biti. Prema procenama naše ulje na policama maloprodajnih marketa koštaće maksimalno 125 dinara – kaže za „Blic“ Nikola Vujačić, generalni direktor „Viktorija grupe“ najvećeg srpskog proizvođača zejtina, u čijem je sastavu među deset članica i Fabrika „Viktorija oil“ iz Šida, piše današnji Blic.

Kada smo prošle godine mi spustili cenu, to su uradili i drugi, kaže Nikola Vujačić

Međutim, cena od 125 dinara po litru, sigurno neće biti u svim maloprodajnim trgovačkim objektima, pošto će zavisiti od trgovačkih marži. Kako kaže naš sagovornik, odluku o korekciji cena ulja neće donositi dok ne budu znali konačnu cenu ovogodišnjeg roda suncokreta. A ono što je sigurno je da suncokreta u Srbiji ima sasvim dovoljno. Očekuje se žetva od oko 300.000 tona suncokreta, što je jednako količini ulja od 120.000 tona.

-Ako se zna da se u Srbiji proda oko 80 miliona boca i da oko 20.000 tona potroši industrija jasno je da tržišni višak od 20.000 tona ulja nema, gde da se proda nego da se izveze. Zato bilo kakva priča da nema dovoljno ulja ili da će postojati problem sa snabdevanjem ove životne namirnice ne stoji – ističe Vujačić.
„Viktorija grup“ je i ranije svoje ulje prodavala po znatno nižim cenama.

Konkurencija je lane, posle početnog šoka, kad je videla da „Viktorija oil“ ne preti praznom puškom, snižavanjem cena adekvatno odgovorila, pa su neki od proizvođača nakratko čak postali i jeftiniji. Šampion jeftinoće nekoliko dana bilo je somborsko „Sunce“, koje se u marketima moglo naći i za 78 dinara.

OPŠIRNIJE               >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Za zlostavljanje na poslu visoke kazne

Od subote, 4. septembra, u Srbiji počinje „nova era“ zaštite zaposlenih od mobinga na radnom mestu. Tada stupa na snagu pravilnik kojim je Ministarstvo rada definisalo šta jeste, a šta nije zlostavljanje na radnom mestu, kao i proceduru efikasne zaštite od mobera, odnosno kažnjavanja zaposlenog koji kolegu zlonamerno osumnjiči za teror, suština je izjave Radmile Bukumirić-Katić, pomoćnice ministra za rad, piše današnji Blic.

U Evropi godišnje 12 miliona zaposlenih trpi torturu na radnom mestu

Ona kaže da u Evropi godišnje 12 miliona zaposlenih trpi torturu na radnom mestu, dok se na to u Srbiji dnevno žali njih deset do 15, s tim da kod nas ne razlikuju mobing od kršenja drugih prava iz radnog odnosa (uskraćivanje plate ili regresa, kao finansijsko zlostavljanje, nije mobing, za to je data sudska zaštita). Tokom tranzicije i privatizacije u svim zemljama je u većoj meri izraženo zlostavljanje na radu, pa to važi i za našu zemlju, dodaje Radmila Bukumirić-Katić.

- U 95 odsto slučajeva imamo vertikalni mobing u kojem šef zlostavlja podređene, a u preostalih pet odsto to se odvija u kontrapravcu, pa je šef žrtva mobinga – dodaje ona.

Pravilnik razlikuje šest pojavnih oblika mobinga. Prvi je sprečavanje žrtve da komunicira na radnom mestu, kroz viku, pretnju, vređanje, psovke, zabranu izjašnjavanja o poslovnom zadatku.

- Drugi oblik mobinga je narušavanje dobrih međuljudskih odnosa, na primer kad se šef pravi da ne vidi da zaposleni hoće poslovno da mu se obrati ili ga prekida posle svake reči, uskraćuje mu poslovne informacije, oduzima računar koji svi drugi imaju. Treći vid mobinga je narušavanje ličnog ugleda zaposlenog kroz ismevanje izgleda, hoda, govora, akcenta, cele ličnosti, laganjem o privatnom životu žrtve, degradirajuće obraćanje tipa: „Vidi na šta ličiš!“ – navodi Radmila Bukumirić-Katić.

OPŠIRNIJE                      >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

KNJAŽEVAC: KOLEKTIVNO UČLANJENJE U BIBLIOTECI „NJEGOŠ“

U cilju popularizacije knjige i kulture čitanja, NARODNA BIBLIOTEKA „NJEGOŠ“   od 1.SEPTEMBRA do 1.NOVEMBRA 2010. godine organizuje akciju KOLEKTIVNOG UČLANJENJA. Cena godišnje članarine (12 meseci) je 150 DINARA i plaća se prilikom učlanjenja u Biblioteku.
Ovu povoljnost mogu koristiti:
-  učenici knjaževačkih osnovnih i srednjih škola, pojedinačno;
- zaposleni u knjaževačkim osnovnim i srednjim školama i vrtićima, pojedinačno;
- odrasli,  u grupi od najmanje 10 članova, sa spiskom zainteresovanih.
Predškolci i učenici prvog razreda osnovne škole  u Biblioteku se, tradicionalno, učlanjuju besplatno.
Članovima Biblioteke na raspolaganju je bogat knjižni fond, značajan broj publikacija stručne literature, a omogućen je i besplatan pristup internetu na dva korisnička računara. Biblioteka nabavlja veliki broj naslova periodične i dnevne štampe.
Fond Dečjeg odeljenja prilagođen je potrebama dece predškolskog uzrasta, mlađih i starijih osnovaca i pruža veliki izbor slikovnica, knjiga, školske lektire, enciklopedija,priručnika. Dečje odeljenje ima kolekciju društvenih igara i televizor sa DVD plejerom.

NARODNA BIBLIOTEKA „NJEGOŠ“ VAS POZIVA DA U GODINI KADA SLAVI SVOJ JUBILEJ I OBELEŽAVA GODINU KNJIGE I JEZIKA  POSTANETE ČLAN VELIKE PORODICE ČITALACA.

OPLJAČKANA MENJAČNICA

Prvog septembra oko 21 sat, u strogom centru Zaječara opljačkana je menjačnica “Stefan” koja se nalazi u Tržnom centru “22. decembar”, objavila je danas TV Zaječar.
Kako je novinarima u Policijskoj upravi Zaječar, saopštio Bratislav Todorović, šef odseka za suzbijanje kriminaliteta, za sada nepoznati maskirani napadač oteo je dnevni pazar pod pretnjom pištoljem, radnici koja je bila sama u menjačnici.
Policija za sada intenzivno traga za pljačkašem.
Vlasnik opljačkane menjačnice rekao nam je da u cilju istrage ne želi da daje nikakve izjave za medije.

BORCI I POTOMCI OBELEŽAVAJU NAJZNAČAJNIJE ISTORIJSKE DATUME

Autor: M.C.

Analizirajući rad u protekla tri meseca i naredne zadatke, Opštinski odbor SUBNOR-a i opštinbska organizacija Saveza potomaka ratnika 1912.-1920. zaključili su da su dostojanstveno obeleženi svi datuimu, posebno 65- godišnjiza pobede nad fašizmom i Dan borca i Dan ustanka. U septembru i oktobru najvažnije je da se obeleži 15. septembar Dan proboja Solunakog fronta i Dan rezervnih vojnih starešina, potom 3. i 20. oktobar kada je u Drugom i Prvom svetskom ratu oslobođen Bor. Biće obeleženi i dani oslobođenja u većim selima.

Potomci starih ratnika u subotu, 4.septembra, odlaze na Leget kod Sremske Mitrovice, najveće stratište Timočana u Prvom svetskom ratu, gde će na monumentalni spomenik kraj Save položiti vence i cveće. Potmci se spremaju i da 20. septembra prodju putem solunskih boraca od Beograda, preko Makedonije i Grčke i zadže se dva dana u Albaniji. Najvljeno je da se uskoro očekuje i promocija knjige „Srbija u Velikom ratu, u 99 slika“.

BORSKA DECA SE BESPLATNO ODMARALA U NEMAČKOJ

Nebojša  Videnović, predsednik opštine Bor priredio danas prijem za 20 đaka iz siromašnih porodica koji su besplatno letovali u Nemačkoj

Autor: M.C.

Dvadesotoro dečaka i devojčica, učenika borskih osnovnih škola, proveli su deset nezaboravnih dana u Nemačkoj, u organizaciji bavarskog Crvenog krsta i ovdašnjeg Udruženja građana “Vajfert”. Domaćin mališanima iz grada bakra bio je Bavarski Crveni krst koji je borskim školama, vrtićima, bolnici i raznim društvenim i sportskim organizacijama , poslednjih pet godina, obezbedio pomoć vrednu oko 120.000 evra.

Na današnjem prijemu u opštini Bor, predsednik opštine, Nebojša Videnović uručio je mališanima skromne poklone, a Udruženju “Vajfert” čestitao na plodnoj saradnji sa nemačkim humanitarcima.

-Ovo je četvrto leto kako po 20 đaka iz siromašnih porodica besplatno letuje u okolini Minhena. Naši prijatelji iz njihovog Crvenog krsta obezbedili su deci ugodan boravak u rekreativnim centrima u Minhenu, posete zološkiv vrtovima, odmor na bazenima, razgledanje kulturnih i istorisjkih spomenika. Deca us puna lepih utisaka i to nas najviše raduje- kaže Jasmina Huber, predsednik Udruženja “Vajfert”.

TABELA POMORAVSKO-TIMOČKE ZONE SEZONA 2010/2011.

VERUJETE LI U OPORAVAK BORA?

Milorad Antić-Pirke, vajar:

-Bio bih naivan kad bih poverovao u  priče u nedavnoj predizbnornoj kampanji. Obećavano je sve i svašta, od  dogradnje hotelskog kompleksa „Jelen-Hajat“ na Crnom vrhu do  novih zapošljavanja u RTB-u, veće proizvodnje bakra i sveukupnog blagostanja. Zasad ne vidim pomak. Nisam optimista.

Dušan Mladenović, direktor „Multumedijale“:

-Ne, nisam siguran u oporavak. Ne znam zašto se ućutalo oko gradnje savremene Topionice. Čujem da je zabranbjeno da se daju zvanične izjave o tome. Daj Bože da bude bolje, ali je većina građana uplašena. Brinemo, s razlogom, za sutrašnjicu. Otpuštanja radnika ne prestaju.

Ljubodrag Milenković, topioničar:

-Ja sam dugogodišnji radnik Topionice i rafinacije bakra i žarko bih želeo da se promeni tehnologija i da više nikad ne bude tolikog zagađenja vazduha. Bor je na 400 metara nadmorske visine, kad se Topinoca sagradi, bićemo vazdušna banja. U to verujem.

Radovan Điko, penzioner:

-Nisam siguran u oporavak u dogledno vreme. Ne vidim još nikakve promene, možda je čak i gore nego pre godinu-dve. Radio sam u RTB-u, znam da može  bolje, država pomaže više nego ikad, ali sumanja postoji.

Nada Petković, penzioner:

-I ja sam radila u Topionici i rafinaciji. Verujem da ćemo za tri-četiri godine bolje živeti. Čim se pusti u rad nova metalurgija, eto boljitka. Pitanje veće proizvodnja bakra je i pitanje našeg opstanka, ne samo Bora, nego i cele Timočke krajine.

Saša Aranđelović, pirotehničar:

-Ovaj grad i ovi ljudi dugo su bili u depresiji. Ipak, pojava Blagoja Spaskovskog , direktora RTB-a Bor, na političkoj sceni pružila je narodu, i meni lično, veliku nadu. Odavno nisam video čoveka sa toliko energije i volje da menje na bolje.

AUTOR: B.F.

U zapaljenom „jugu“ poginuli supružnici iz borskog Brestovca

Mirijana i Radoš Nikolić

Mirijana i Radoš Nikolić

U saobraćajnoj nesreći kod zaječarskog sela Grljan prekjuče su nastradali su supružnici Radoš (54) i Mirjana Nikolić (52), nastavnici muzičke kulture i razredne nastave u OŠ Do tragedije je došlo kada je vozač kombija B. Z. (31) iz Negotina, prešao na suprotnu stranu puta i čeono se sudario sa automobilom koji je nailazio iz pravca Knjaževca. Zbog siline udara, došlo je do eksplozije, i oboje supružnika iz „juga“ kojim je upravljao Radoš su preminuli. Nakon što je požar lokalizovan, pronađena su i njihova ugljenisana tela, piše današnji Blic

B. Z. je zadobio teške telesne povrede jer se u trenutku udesa zapalio i kombi kojim je upravljao, i on je, nakon prve pomoći ukazane u zaječarskom zdravstvenom centru, prebačen u Ćupiju, a potom na VMA u Beogradu, gde se, kako saznajemo, nalazi u kritičnom stanju.
Po rečima Dragana Vlahovića, direktora OŠ „Stanoje Miljković“, nastradali Radoš i Mirjana su se vraćali iz Niša, sa proslave rođendana svoje unuke.

Nikolić je vozio „jugo“ na plin i najverovatnije od siline udarca došlo je do eksplozije. U ovoj školi su proveli tri decenije i ispratili mnoge generacije koje su završavale školovanje. Prosto ne mogu da verujem da se to dogodilo. Uvek ću ih pamtiti kao prave prijatelje i odlične nastavnike. Uvek su bili veseli i raspoloženi i omiljeni i među učenicima i kolegama. Mirjana je čak nekoliko puta bila posebno pohvaljena zbog svog truda i rada sa decom u školi – kaže Vlahović.
Radoš i Mirjana Nikolić sahranjeni su juče u Nišu.