);

Bor: Кaкo će se i кada rešavati problem zagađenog vazduha

Bor, 10.12.2021. MCBor – DMI – SAOPŠTENJE Bor: Кaкo će se i кada rešavati problem zagađenog vazduha

Bor: Кaкo će se i кada rešavati problem zagađenog vazduha

SAOPŠTENJE ZA MEDIJE

КAКO ĆE SE I КADA REŠAVATI PROBLEM ZAGAĐENOG VAZDUHA U BORU

Saopstenje-za-medije-DMI-10.-dec-2021-kopija_compressed

Bor: Кaкo će se i кada rešavati problem zagađenog vazduha
Bor: Кaкo će se i кada rešavati problem zagađenog vazduha

Mišljenje građana je da je najveći ekološki problem Bora zagađenje vazduha.

To pokazuju merne stanice iz nacionalne i lokalne mreže monitoringa. Na poslednjem sastanku Radnog tela za praćenje realizacije Кratkororčnog akcionog plana za poboljšanje kvaliteta vazduha Dušanka Miljković, predstavnica Serbia ZiJin Copper je izjavila: “Кompanija Serbia ZiJin Copper d.o.o. Bor poseduje i sprovodi Akcioni plan protiv zagađenja, kratkoročne i dugoročne mere, koje zahtevaju veliki broj dozvola iz raznih ministarstava. Ona ulaže velika sredstva ali je neophodno i dosta vremena da se sve to realizuje i ostvare efekti.” Zoran Janković, predstavnik ekološkog udruženja “Čukaru Peki” sa osvrnuo na uticaj zagađenja na zdravlje ljudi, posebno dece i predložio: “Da se uputi dopis Serbia ZiJin Copper d.o.o. Bor, za stavljanje u funkciju objekta na Rtnju koji se nalazi u njihovom vlasništvu, a radi rehabilitacije dece, i da se da na korišćenje predškolskoj ustanovi „Bambi“.”

Bor: Кaкo će se i кada rešavati problem zagađenog vazduha

Predstojeći dani su od bitnog značaja za rešavanje problema zagađenja vazduha u Boru. U toku su javne rasprave o nacionalnom Programu zaštite vazduha u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine sa akcionim planom. Program sadrži mere za rešavanje problema visokih koncentracija sumpordioksida u Boru ali ne i stalno prekoračenje graničnih vrednosti imisije arsena, olova, kamijuma i nikla, koje imaju negativan uticaj na zdravlje ljudi. Takođe, u programu nema procena o uticaju rudarstva na zagađenje vazduha prašinom niti mera za rešavanje tog problema u rudarskim oblastima, posebno u aglomeraciji Bor.

Društvo Mladih istraživača je dalo primedbe da predloženi Program ne posmatra rudarstvo. Koje je veliki zagađivač vazduha prašinom. I predložilo da se program obavezno proširi definisanjem mera za sanaciju izvora prašine: površinski kopovi, odlagališta jalovine, flotacijska jalovišta, nanosi pirita u priobalju reka.

Drugi predlog je da se programom predvidi primena Direktiva evropskog parlamenta i veća 2004/107/EZ iz 2014 godine. Koja ima za cilj minimiziranje štetnih uticaja na ljudsko zdravlje arsena, kadmijuma, nikla i policikličnih aromatskih ugljovodonika. Na ljudsko zdravlje i određuje ciljne vrednosti njihovih koncentarcija u vazduhu. Koje bi trebalo postići u što je moguće većoj meri. Program bez ovih dopuna nije prihvatljiv.

Plan kvaliteta vazduha za aglomeraciju Bor

Plan kvaliteta vazduha za aglomeraciju Bor je dokument koji je u procesu usvajanja u lokalnoj samoupravi. Nedavno je održana javna prezentacija kojoj je prisustvovala samo par građana. Razlog tome je kršenje odredbi Arhuska konvencije jer građani nisu bili pravilno obavešteni. Obaveštenje o javnom uvidu i prezentaciji je postavljeno na sajtu Grada. Ali nije oglašeno putem sredstava javnog informisanja. A dokumenti nisu izloženi u zgradi gradske uprave tako da nije bio dostupan građanima koji ne koriste inernet. Obrazac za primedbe je dat na sajtu u programu koji ne omogućava popunjavanje. Te su i oni građani koji koriste internet onemogućeni da daju svoje mišljenje, promedbe i predloge. Zbog svega toga Društvo mladih istraživača zahteva da se postupak javnog uvida i prezentacije ponovi i organizuje u skladu sa Uredbom o učešću javnosti u izradi određenih planova i programa u oblasti zaštite životne sredine.

Ako se propusti prilika. Da građanke i građani iskažu svoja mišljenja. I daju predloge za poboljšanje ovh dokumenta problem zagađenja vazduha u Boru neće biti rešen ni narednih deset godina.

Društvo mladih istraživača Bor

Bor: Кaкo će se i кada rešavati problem zagađenog vazduha
Od 2000. do danas, Evropska Unija donirala je više od 3.6 milijardi evra Srbiji.

Sredstva su korišćena za podršku razvoja, kvaliteta života i reformi u sledećim sferama: civilna zaštita, zaštita od poplava i pomoć poplavljenim područjima, obrazovanje, povezanost, zaštita okoline, zdravstvena zaštita i zaštita potrošača, kultura, vladavina prava, lokalni razvoj, poslovi i privredni rast, javna administracija, migracije, upravljanje javnim sredstvima, civilno društvo i mediji, socijalna inkluzija, omladina i sport. EU podrška je implementirana kroz saradnju sa Vladom Republike Srbije.

Evropska Unija je donirala Srbiji više razvojnih sredstava nego svi drugi internacionalni donatori zajedno.

Ostavite odgovor